|
|
Red. br.
|
IME BRODA
|
TIP
|
KLUB
|
KORMILAR
|
LOA
|
UK.
|
|
Najbrži brod regate
|
|
1
|
AUCKLAND
|
BAVARIA 42 M
|
YC BIOGRAD
|
PERICA ZALOVIĆ
|
12,55
|
1
|
|
2
|
ARTINA
|
BAVARIA 42 M
|
YC BIOGRAD
|
MARKO RUDIĆ
|
12,55
|
2
|
|
3
|
LUCE
|
DUFOUR 40
|
YC BIOGRAD
|
JEROLIMA ŠANGULIN
|
12,06
|
3
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
1
|
DONA
|
DONNA 333
|
JK USKOK ZADAR
|
ŽARKO JURAGA
|
9,99
|
1
|
|
2
|
ZRNO SOLI
|
ELAN 333
|
YC BIOGRAD
|
MIRO MAGAŠIĆ
|
9,99
|
2
|
|
3
|
NO NAME
|
ELAN 333
|
YC BIOGRAD
|
EDUARD ZRILIĆ
|
9,99
|
3
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
1
|
MATEA
|
SHOW 29
|
JK USKOK ZADAR
|
ĐURO SEKELJ
|
|
1
|
|
2
|
ZMORAC
|
ELAN 31
|
YC BIOGRAD
|
IGOR BERGHAUS
|
9,40
|
2
|
|
3
|
CICOCO
|
SUN FAST 26
|
YC BIOGRAD
|
DRAGAN IGIĆ
|
7,59
|
3
|
Sveta Anastazija - Stošija, bila je porijeklom iz
visoko rangirane rimske obitelji, a vjeru je primila po predaji od majke. Udajom
za bogatog časnika Publija, postala je njegovom zatočenicom kada je doznao da je
kršćanka. Stošiju je, po tradiciji vjeri podučavao i hrabrio je svojim pismima
dok je bila u zatočeništvu sv. Krševan, također zaštitnik grada Zadra. Kada joj
je muž umro, oslobodila se kućnog pritvora i svoje imanje razdaje siromasima te
posvećuje život skrbi za progonjene kršćane. Osuđena je zbog vjere i živa
spaljena 25. prosinca 304. za car Dioklecijana u Sirmiumu (Srijemska Mitrovica).
Njeno štovanje započinje u Sirmiumu, širi se do Carigrada, a onda i u Rim na
carski Palatin, gdje je obnovljena prijašnja crkva Anastazis - posvećena
Kristovom Uskrsnuću, i uz malu korekciju imena postala bazilika Svete Anastazije
mučenice, opskrbljena njenim relikvijama. Zanimljivo je podudaranje imena
Anastazije s Anastazis, tj. njeno ime bilo bi u prijevodu Vazmenka ili
Uskrsnica. Kako je spaljena na Božić, njoj u čast posvećena je druga božićna
misa, koju je u njenoj crkvi služio sam papa. Štovanje joj se veoma proširilo,
tako da je uvrštena u Rimski Kanon i u litanije Svih Svetih.
"Križ života"
Župna crkva nalazi se na uzvisini biogradskog poluotoka. Posvećena je sv.
Stošiji, Anastaziji, djevici i mučenici. Kao zaštitnica župe spominje se još u
10. st. Sigurno su joj od iskona vjernici podigli crkvu, a njezino štovanje su u
Biogradu učvrstili građani Zadra kada se poslije rušenja svoga grada (1202.)
skloniše u Biogradu. Svečano se slavi 15. siječnja.
S vremenom je ta prvotna župna crkva postala tijesnom pa župljani svojim
trudom i troškom podigoše novu, sadašnju 1761. godine. Duga je 33, a široka
12,50 i visoka 10 metara. Na vrhu pročelja nosi kip svetice zaštitnice. Posvetio
ju je nadbiskup zadarski Matija Karaman (C. F. Bianchi, Zara cristiana II., 151)
za župnika don Ante Jurasovića, kako to svjedoči spomen ploča nad portalom od
klesana kamena, s latinskim natpisom koji u prijevodu glasi:
BOGU PREDOBROMU SVEVIŠNJEMU OVAJ HRAM POSVEĆEN BLAŽENOJ ANASTAZIJI
MUČENICI, prije tješnji, PODIGNU POBOŽNOST STANOVNIKA BIOGRADA pod žipnikom
preč. Antom Jurasović, za četrnaeste godine nadbiskupovanja Mateja Karaman, za
prokonzula Frane DIEDO, godine od utjelovljenja Gospodnjega 1761.
Crkva
je jednobrodna građevina s apsidom, u stilu jednostavnog baroka. Više je puta
temeljito obnavljana izvana i iznutra brigom župnika i zalaganjem vjernoga puka.
Unutrašnjost rese pet baroknih oltara, među kojima je najvrijedniji onaj od
pozlaćenog drveta. Bogato je izrezbaren - s uskrslim Kristom i raspjevanim
anđelima. Potječe iz druge polovice 18. st. Crkva je registrirani spomenik
kulture.
Sa sjeverne strane župne crkve diže se skladni kameni zvonik. U
današnjem obliku podignut je godine 1859. Visok je 30 metara, kako svjedoči
natpis iznad sata.
U zvoniku se njišu tri zvona, nanizana jedno ispod
drugoga. Nabavljena su u Padovi 1925. god. na spomen tisućgodišnjice hrvatskog
kraljevstva.
"Zvonila su za oluje, zvonila su za
vjenčanja,
zvonila su za živote i za zadnja
putovanja...
Pričaju nam našu povijest brižno kao otac
sinu...
Slušajte ih kako zvone stara zvona našeg grada."
|